Atina je nestvaran grad. U centru se uzdiže Akropolj čiji počeci datiraju pre 34 vekova. Današnji oblik je formiran pretežno u V veku p.n.e., posle persijskih ratova.
Na tom području ljudi su živeli još pre 5 do 6.000 godina.
Ovaj grad-država je odavno centar umetnosti, filozofije i demokratije. Grad Platona, Aristotela, Sokrata, Sofokla, Perikla i mnogih drugih. Zato nije čudno da ga mnogi zovu kolevkom zapadne civilizacije.
Nesporno da je tako, ali zapadna civilizacija se prema Atini i Grčkoj
nije ponašala kao majka. Pljačka istorijskog nasleđa i dogovori sa Turskom na uštrb Grčkih interesa nakon Prvog svetskog rata su očevidno potezi maćehe.
Grad sa brojem stanovnika kao Zagreb u Hrvatskoj nalazi se između 7 brežuljaka. U taj broj su uključeni beskućnici (10.000) kojih Atina ima 15 puta više nego Zagreb odnosno dvostruko više nego Beograd. To bi prema rečima aktualnog gradonačelnika Beograda značilo da je Atina toliko više velegrad.
Značaj Atine je daleko veći od broja stanovnika i gravitirajućeg metropolskog okruženja od oko 3,7 miliona ljudi po čemu je jedna od najvećih evropskih metropola. Osim već pomenute „kolevke civilizacije“ Atina je ekonomski, finansijski, industrijski, politički i kulturni centar Grčke.
AKROPOLJ
Akropolj je na brdu visine 150 metara. Vidljiv je sa skoro svih pozicija u gradu. Hram Partenon, hram Erehteon, Propilejeva kapija i hram Atine Pobednice nalaze se na ploči veličine 300 sa 150 metara. Izgradnju ovih vrhunskih dela klasične antičke umetnosti vodio je Periklo pod čijom vlašću je Atina doživela veliki procvat.
Grupi sa kojom sam bio u razgledanju stručnim objašnjenjem pomagao je odličan poznavalac grčke istorije i posebno umetnosti Momčilo Moma Radić.
PROPILEJI
Propileji je monumentalni prolaz sa tremom sagrađen od belog mermera na ulazu u Akropolj.
Arhitekta Mneziklo postavio je dorske stubove. Visina je trebala biti dovoljna da se kroz prolaz svake 4 godine za vreme Panatenejskih svečanosti posvećenih Atini može uneti ritualni brod.
HRAM BOGINJE ATINE NIKE
Pored Propileja nalazi se manji hram boginje Atine Nike. Nekad je pored njega bila Fidijina statua Atine Pobednice ali je već dugo nema pa je ovaj hram najmanje uočljiv.
PARTENON
Najznačajnija građevina na Akropolju je svakako Partenon izgrađen u slavu Atine Device (Atina Partenos) i Zevsa. Kontrolu gradnje prema projektu arhitekta Iktina i Kalikrata je vodio Fidija koji je bio zadužen za skupturalno ukrašavanje.
Danas je preostalo malo Fidijinih originalnih dela. Najviše u British museumu u Londonu i u Akropoljskom muzeju u Atini.
Ima više kopija njegovih dela iz rimskog perioda koji se čuvaju u Rimu, Parizu, Atini i u nekim drugim muzejima.
Stručnjaci smatraju da je Partenon najskladnija građevina svih vremena. Primenjen je zlatni rez kao i antičko načelo “Čovjek je merilo stvari!”. Mnogi se slažu da je to najlepši primer antičke arhitekture i umetnosti.
EREHTEON
Ovaj hram je posvećen mitskom kralju Erehteonu. Jedna strana je posvećena Posejdonu a druga Atini .
Veliku pažnju privlače karijatide mladih devojaka (kore). Na ostacima hrama su izložene kopije.
Grci su daleku prošlost tumačili kroz mitove. Jedan od popularnih je o takmičenju između Atine i Posejdona ko će biti pokrovitelj grada uz Akropolj. Zevs je naredio da daju poklone pa će se odlučiti prema tome čiji se poklon više svidi stanovnicima.
Posejdon je trozupcem udario u zemlju i gle čuda. Potekla je voda. Kako je Posejdon bog mora ta voda je bila slana.
Atina je posadila seme iz kojeg je niklo prvo drvo maslina. Ono je davalo hranu i ulje a moglo se koristiti i za potpalu. Tako je Atina postala zaštitnik grada koji je dobio njeno ime.
DIONISOV TEATAR
U ovom drevnom pozorištu iz antičkog doba na otvorenom održavale su se svetkovine u čast boga Dionisa. Mogao je primiti 17.000 gledalaca.
ODEON
Odeon je zatvoreni teatar u kojem je bolja akustika od amfiteatra. Kako su bili natkriveni tako su bili manji od klasičnih teatara na otvorenom. Najveći je onaj u Atini izgrađen u II veku. Primao je do 8.000 posetilaca. Izgradnja krova iznad tolikog prostora bilo je vrhunsko arhitektonsko umeće s obzirom na tadašnje tehničke mogućnosti.
OSVAJANJA I PLJAČKE ATINE
Atina je osvajana i pljačkana od strane mnogih zavojevača kao retko koji grad. Najveći procvat Akropolja bio je kad su se uspešno odbranili od Perzijanaca u V veku p.n.e.
Već sredinom IV veka p.n.e. potpada pod vlast severnogrčke Makedonije pod vodstvom Filipa II Makedonskog.
U okviru Rimske imperije u II veku Atina je dobila status slobodnog grada. Rimski car Hadrijan je voleo Atinu i napravio je mnogo dobrih stvari za grad kao što je biblioteka, gimnazija, akvadukt, most, nekoliko svetilišta i hramova među kojima i Hram Zevsa olimpijskog.
Za vreme Vizantije Atina je pretvorena u provincijski gradić. Hramovi su pretvoreni u crkve. Filozofske u hrišćanske škole. Boginja Atina je zamenjena devicom Marijom. Fidijina skulptura Atine u Partenonu od slonove kosti i pozlate je opljačkana.
U doba krstaških ratova Atinom su vladali Sicilijanci, Francuzi i Firentinci.
U drugoj polovini XV veka grad osvajaju Osmanlije. Partenon pretvaraju u džamiju, Erehteon u harem. Karijatide obogaćene lepoticama unutar zidina.
Tokom venecijanske opsade 1687. u morejskom ratu eksplozija u Partenonu (gde su Turci skladištili barut) odnela je krov i deo stubova hrama.
Početkom XIX veka britanski ambasador u Otomanskoj imperiji, Škotlanđanin Tomas Brus, sedmi erl od Elgina iskazao se kao najčuveniji pljačkaš Akropolja, posebno Partenona. Elginov tim je radio na Akropolju, praveći neviđenu štetu uklanjanjem figuralnih i arhitektonskih ukrasa i delova, potpuno skidajući i rastavljajući više od polovine preostalih skulpturalnih ukrasa Partenona, sve do kapitela i delova stubova. Usput je razbijeno nešto metopa i reljefa, a njihovi delovi sada su izloženi u Londonu i u Atini.
Već duži niz godina Grčka traži da joj se vrati opljačkano i delimično uništeno kulturno blago ali do danas još nije uspela u tome iako zahtev podržava većina javnosti čak i u Velikoj Britaniji.
Podno Akropolja 2009. je sagrađen novi Muzej Akropole koji ima mnogo praznog prostora gde bi se mogli smestiti otuđeni artefakti. Nadam se da će se te praznine ubrzo popuniti povratom opljačkanog. Privatni vlasnici i kolekcioneri pokazali su dosad mnogo više razumevanja nego vlade koje grčevito drže oteto blago.
HRAM POSVEĆEN POSEJDONU
Uz ovo mesto vezana je jedna od najpoznatijih grčkih legendi. Priča kaže da je tu kralj Egej čekao povratak sina Tezeja koji je zajedno sa 6 drugih momaka i 7 devojaka iz Atine otišao kao žrtva Atine kralju Minoju. Atina je svakih 9 godina slala toliko mladih kao iskupljenje što je na Olimpijskim igrama u Atini ubijen Minosov sin Androgej.
Kralj Minos je ove devojke i mladiće puštao u knososki lavirint na Kritu gde bi ih pojeo mitski Kentaur. Dotad se niko nije vratio. Tezej je bio spreman da se bori. Uspeo je da pobedi u borbi i da izađe iz lavirinta uz pomoć Minosove ćerke Arijadne koja se zaljubila u njega.
Otac i sin su imali dogovor – Tezej će na put krenuti barkom sa crnim jedrima i ako pobedi u borbi zameniće ih belim. U slučaju da izgubi ostaće crna. Na taj način će otac pre nego što brod pristigne znati da li mu je sin živ ili ne. Tezej je zaboravio na dogovor sa ocem i nije zamenio jedra. Videvši brod sa crnim jedrima na pučini Egej je u očaju skočio sa litice u more i ubio se. Nakon toga more u koje je skočio nosi naziv Egejsko.
Neki kažu da je na Sunionu najlepši suton na svetu. Nisam bio u pravo vreme da bih to proverio. Drugi kažu da je to zalazak sunca u Iji na Santoriniju. Meni su ostali u sećanju fenomenalni sumraci na Sejšelima ali i neki prelepi u Beogradu. Svi sutoni su lepi i teško je reći koji je najlepši. Zanimljivo je koliko ova vremensla pojava sve više postaje fenomen za turiste. U malenoj Iji se u to vreme skupi nekoliko hiljada turista. To se dešavalo čak i u vreme pandemije Kovida 19. Koga interesuju fotografije iz tog vremena može videti u putopisu o ostrvu Santorini https://putopisanje.com/?p=307
HELENSKI PARLAMENT
Od nezavisnosti grčke države 1834. Atina je proglašena za glavni grad. Stara kraljevska palata na trgu Sintagma pretvorena je u Helenski parlament.
Turisti se na svaki puni sat skupljaju ispred zgrade parlamenta da bi gledali spektakularnu smenu straže. Po sredini u zidu nalazi se spomenik neznanom junaku gde gori večni plamen.
U toku XIX veka oko ove palate izgradio se veći broj značajnih građevina i luksuznih privatnih kuća u neoklasičnom stilu.
ATINSKA TRILOGIJA
Tri značajne institucije iz tog doba su Narodna biblioteka Grčke, Univerzitet i Akademija. Ove neoklasične zgrade projektovao je danski arhitekta Theophil Freiherr von Hansen.
AKADEMIJA
Naziv je nastao od Platonove filozofske škole iz IV veka p.n.e.
Akademiju okružuju skulpture Atine i Apolona. Ovde je najznačajniji istraživački centar u Grčkoj.
ATINSKI UNIVERZITET
NARODNA BIBLIOTEKA GRČKE
ARHEOLOŠKI MUZEJ
Na nekoliko stotina metara od biblioteke nalazi se Nacionalni arheološki muzej. Tu su izloženi najvažniji artefakti s arheloških lokaliteta Grčke od praistorije do kasne antike.
OLIMPIJSKI STADION
Atina je bila prvi domaćin modernih Olimpijskih igara 1896. godine, a 2004. godine Ljetnih olimpijskih igara.
Stadion Panatinaiko je atletski stadion u Atini koji je ugostio prve moderne Olimpijske igre 1896. Imao je mesta za 80.000, a sada za 45.000 gledalaca. Izgrađen je u potpunosti od belog mermera. Na tom mestu su se nekad u antičko doba održavale Panatenejske igre.
NACIONALNI PARK
Od hrama Zevsa Olimpijskog do Olimpijskog stadiona Panatinaiko prostire se Nacionalni park u kojem se nalazi nekoliko interesantnih skulptura koje su mi privukle pažnju.
Skulptura prikazuje mladog Lorda Bajrona u rukama Grčke u obliku lepe devojke koja ga hladi palminim listom. Simbolom besmrtnosti. Lord Bajron je izuzetno popularan u Grčkoj zbog podrške grčkoj borbi za samostalnost od Otomanske imperije. Nažalost prerana smrt 1824. u 36. godini nije mu dozvolila da dočeka pobedu (1830.).
JEZERO VOULIGMAENI
Dvadesetak killmetara južno od Atine iza Glifade nalazi se malo mesto Vouligmaeni. Ima divnu plažu kao i većina mesta u Atinskoj rivijeri ali i nešto posebno. Tu se nalazi prirodno jezero u kojem se meša morska sa podzemnom termalnom vodom. Tokom godine temperatura ovog jezera je ugodnih 21 do 29 °C tako da Atinjani vole da se ovde kupaju
Prirodno okruženje je prelepo.
HELLINIKON PROJECT
Za razliku od velikih svetskih metropola u užem centru Atine nema solitera što je dobro jer se nikako ne bi uklapali sa Akropoljem i neoklasičnim građevinama u centru.
Stari atinski aerodrom Elinikon zatvoren je 2001. Danas se na tom području gradi novo savremeno naselje. Ovaj projekat predračunske vrednosti preko 8 milijardi USD vodi firma Lamda Development pod vodstvom Odysseasa Athanasiou.
Četvrt rezidencijalnog stanovanja Nova Atina za 1100 stanovnika se intenzivno ugovara i gradi. Uskoro će se videti gradnja Riviera tornja.
U projektu dosad učestvuju arhitektonske firme Kengo Kuma & Associates, Foster & Partners, Aedas, Sasaki & Doxiadis Associates i Bjarke Ingels Group.
Foster & Partners su projektovali Riviera Toranj. Rezidencijalni soliter od 45 spratova visok 198 metara (Beogradska kula 168 m)
i biće najviša zgrada u Grčkoj. Planiran rok izgradnje 2025.
Ovim projektom je predviđen park oko svih građevina tako da će po završetku površina parkova u Atini biti gotovo udvostručena.
Maketa naselja je na sajtu https://theellinikon.com.gr/en/
Prema projektu izgradiće se 3 hotela, 8000 stanova, kazino, marina sa 310 vezova, 3 šoping centra, parkinzi i „moderan monument“. Ambicija je da to postane prvi evropski pametan grad.
Naravno planirana je zaštita od poplava za borbu protiv budućih klimatskih uslova. Ukratko: naselje budućnosti.
Neće biti jednostavno ostvariti ove ideje, ali verujem da će inicijatori biti uporni i dati Atini jedan novi sjaj za buduća pokolenja