Maslinjaci, vinogradi i tajne Istarskog poluostrva


Buje na brdu

U Istri uลพivaju turisti iz Italije, Slovenije, Austrije, Nemaฤke, Srbije, ostalih krajeva Hrvatske i svi drugi koji ovde ฤesto dolaze. Predivna priroda, more i reke, ลกumovita brda, vinogradi, maslinjaci, tartufi, kamenice i drugi plodovi mora, sveลพe ribe, idiliฤni gradiฤ‡i na vrhovima brda ili na obali mora, bogata istorija. Sve su to razlozi koji nikoga ne ostavljaju ravnoduลกnim.

Darvinova ลพutika (Berberis lat.)

Istra je predivna mnogima koje poznajem. ฤŒesto su mi priฤali svoje dojmove. Dosad sam upoznao samo Pulu i Opatiju.

maslinjak uz put

Nekad davno sa Sicilijancem Italom Cardile iz Trsta obiลกao sam jedino italijansko mesto na Istri Muggia koje je bilo nedaleko od njegove kuฤ‡e. On nije mogao preลพaliti ลกto Istra nije viลกe italijanska. Neke novine koje je redovno ฤitao svake godine su ponavljale izdanje od pre II svetskog rata u kojem se govorilo kako je 98% stanovnika Pule italijanskog porekla.  Prema popisu iz 2021. u Istri ลพivi oko 76% Hrvata, 5% Italijana, 3 % Srba, 2,5% Boลกnjaka i ostali.

Portoroลพ ispred Grand hotela maj 2014.

Sa kolegom Joลพom iz Maribora u maju 2014. obiลกao sam poslovno Koper, Izolu i Portoroลพ na slovenaฤkoj Istri.

Otkad je prokopan tunel kroz Uฤku u jesen 1981. jednom sam putovao tim novim putem od Zagreba do Trsta i nazad. Nisam se zaustavljao.

Zato sam odmah prihvatio poziv prijatelja da se poฤetkom maja druลพimo u Istri. Dok joลก nisu ogromne guลพve.                    

DAN PRVI
Od izvoriลกta do uลกฤ‡a reke Mirne u Jadran

                 Prema planu domaฤ‡ina napravio sam Google mape po danima
Autoputem kroz Gorski Kotar se brzo putuje.               
ALEJA GLAGOLJAล A

Nakon tunela Uฤka putem prema Buzinu veoma brzo se stiลพe do Roฤa (koji je poznat po takmiฤenju harmonikaลกa) pa skreฤ‡e se prema Humu. Zbog kiลกe koja je padala nekoliko prethodnih dana propustili smo posetu Kotlima koji neki zovu istarske Pamukkale.

Naiลกao sam na spomenike glagoljici koji su projekat ฤŒakavskog sabora napravljen 1977.godine, Nema nekih delova sa plana na poฤetku Aleje.

Katedra Klimenta Ohridskog

Glagoljicu je u IX veku sastavio Konstantin ฤ†iril (827-869 AD) uz pomoฤ‡ Metodija (826-885) da bi preveo bibliju i neke verske knjige na staroslovenski.

Uspon Istarskog Razvoda

 Najjaฤa uporiลกta glagoljaลกa u Hrvatskoj su Istra i Krk gde su pronaฤ‘eni najstariji spomenici iz XI i XII veka. U Istri se koristila do poฤetka XIX veka.

AZ

Glagoljica je sastavljena, po jednoj hipotezi, prema grฤkom kriptografskom alfabetu u koji su dodati slovenski glasovi. Prvobitno je imala 40, a posle 38 slova (svako slovo je imalo dvojaku vrednost โ€“ glasnovnu i brojnu).
U donjoj tabeli je prikaz znaฤenja glagoljaลกkih oznaka.

uglata Glagoljica Autor: Neno DUS – Nenad Hanฤiฤ‡, javno vlasniลกtvo
kovanice od 5 i 2 Evrocenta
    HUM

Najmanji grad na svetu.  Dvadesetak stanovnika. Prvi put se pominje 1102 godine. Legenda kaลพe da je izgraฤ‘en od kamenja koje je ostalo kad su divovi gradili gradove u dolini reke Mirne.  Meฤ‘u divovima je bio i Veli Joลพe Iz istoimene priฤe Vladimira Nazora.            

Visoke zidine i metalna kapija ฤuvale su grad od Mleฤana i Turaka.

Iznad vinograda i maslinjaka koji se prostiru do doline reke Mirne nalazi se romaniฤka crkva Sv. Jeronima iz XII veka uz groblje i veliki parking za turiste.

Iznad kapije je Hram Uspenja Presvete Bogorodice iz poฤetka XIX veka (levo). Unutar kapije se nalaze stare glagoljaลกke ploฤe.
klasiฤne primorske uske ulice sa kamenim kuฤ‡ama                                           

Pored crkvi Sv. Jeronima i hrama Uspenja Presvete Bogorodice u mestu se nalazi prodavnica suvenira i naravno konoba.

HUMSKA KONOBA

Poฤetak maja je sezona ลกpargli. Istarske ลกpargle su male ali dobar prilog uz klasiฤna domaฤ‡a jela.

predivan pejzaลพ ispred konobe
Humska biska

U Hrvatskoj je veoma popularna rakija komovica sa imelom. Ovde sam saznao da se poreklo biske povezuje sa Humom gde se svake godine na jesen odrลพava festival rakija. Odliฤan aperitiv kojem pripisuju afrodizijaฤka svojstva kao i tartufima. Uz jelo sam pio solidnu domaฤ‡u malvaziju.

Ovakav pogled sa terase je neprocenjiv.

Pre polaska na put ฤitao sam kritiku ove konobe u Jutarnjem listu iz 2022. koja nije bila povoljna. Verovatno su ih ulovili na โ€œlevoj noziโ€. Jela koja sam ovde probao bila su odliฤna i primedbe iz tog teksta ne odgovaraju mom iskustvu.

maneลกtra sa stupanim kukuruzom i prลกut sa domaฤ‡im sirom
Fritaja sa ลกparglama i prลกutom.
Domaฤ‡i pljukanci sa ลกparglama i prลกutom
Meลกana salata
Domaฤ‡a nadeva sa ลกparglama i prลกutom
kroลกtule za desert

Nakon ovako dobrog kasnog fruลกtuka valja krenuti na put- kako bi govorio moj vrลกnjak iz 50-tih ฤorฤ‘e Balaลกeviฤ‡.

 MOTOVUN

Preko Buzeta putem prema Bujama ide se preko Motovuna. Naลพalost od premalog parkinga ispod grada do Motovuna moลพe se doฤ‡i samo peลกice ili lokalnim autobusom koji polazi svakih sat vremena, ali se baลก ne pridrลพava satnice tako da ti je potrebno najmanje 2,5 do 3 sata da se na kratko poseti.
Do vrha proplanka, nadmorske visine 277 metara, vode 1.052 stepenika pa peลกice treba verovatno malo viลกe vremena.

Motovun na vrh brda

Legenda kaลพe da Motovun leลพi na drevnom raskrลกฤ‡u zemljinih energetskih meridijana, odnosno na ukrลกtanju tzv. zmajevih brazda. Takav izvor energije na ฤoveka deluje opuลกtajuฤ‡e, poveฤ‡ava mu koncentraciju i duhovnost, odmara i okrepljuje, razvija kreativnost i toleranciju.

cistus

Grad je nastanjen joลก od antiฤkih vremena, a danaลกnji izgled poprimio je u XII. i XIII. veku.
Krajem jula odrลพava se 25. filmski festival koji je posveฤ‡en filmovima nastalim u malim i nezavisnim produkcijama ลกirom sveta. Nakon ove godine festival se seli u Petehovce kod Delnica u Gorski Kotar gde nisu tolike guลพve turista.

Livade podno Motovuna.

U Motovunskoj ลกumi u Livadama vade se izuzetno cenjeni i skupi istarski beli tartufi. Neki kaลพu da je beli tartuf iz ovog dela Istre jedan od najkvalitetnijih na svetu. Tokom oktobra u punoj sezoni nakvalitetnijih tuber maculatum belih tartufa odrลพavaju se Dani tartufa.

Naลพalost nisam imao vremena da ลกetam Motovunom jer smo imali zakazanu degustaciju vina u najpoznatijoj istarskoj vinariji u Momjanu.

Ispod Motovuna magistralni put do Buja je bio zatvoren zbog radova pa se moralo iฤ‡i okolnim putem preko Livada i brda sa velikim serpentinama do Oprtalja. Na putu smo videli peloton biciklista iz veoma blize Slovenije u rekreativnoj voลพnji.

VINARIJA KOZLOVIฤ†

Nakon rekonstrukcije 2012. ceo proces istovara, sortiranja i prerade groลพฤ‘a je projektovan tako da se uklapa u poloลพaj vinarije na brdu.

Vinarija Kozloviฤ‡  slika preuzeta sa https://www.kozlovic.hr/

Projekat arhitekta ลฝeljka Buriฤ‡a na povrลกini od svega oko 600 kvadrata na tri nivoa privlaฤi interesantnom fasadom s aluminijumskim trakama. Enterijer je savremeno oblikovan. Nova zgrada je izgraฤ‘ena kombinacijom betona, kamena i drveta. Crna boja u enterijeru donosi napetost i dojam luksuza.

Pogled na vinariju Kozloviฤ‡ sa Momjana (preuzet snimak iz vinarije). Vinogradi Valle i imanje kojim sada uspeลกno upravlja IV generacija vlasnika gฤ‘a. Antonela i gdin ฤanfranko.

Na parkingu vinarije osim lokalnih registracija bilo je najviลกe onih iz Beograda i Slovenije.

Ukupna godiลกnja proizvodnja je oko 350.000 litara vina. To je rezultat politike da se prednost daje kvaliteti u odnosu na kvantitet

Dok smo ฤekali poฤetak prezentacije pili smo nenajavljeni roze ลกampanjac koji me nije posebno dojmio. Ali bio je lep gest domaฤ‡ina..

U velikim buradima je malvazija i bela vina, a teran i crvena vina u malim

70 % proizvodnje je Malvazija. Nedavno je puลกtena u prodaju Malvazija iz berbe 2023.(na slici). Meni se jako svidela. Viลกe od one iz 2022. Radi se o kupaลพi groลพฤ‘a iz vinograda Vale i Santa Lucija.  

Vinogradi Santa Lucija snimljeni iz vazduha (preuzeto sa zida vinarije).
Uz degustaciju vina su veoma dobro doลกli istarski naresci sa maslinama.

Interesantan buke je imala Santa Lucia Noir koja je kupaลพa sorti groลพฤ‘a 50 % Merlot, 30 % Cabernet Sauvignon i 20% Teran. ล to je duลพe โ€œdisalaโ€ bila je bolja.
Za one koji vole lakลกa vina pravi izbor je Muลกkat beli momjanski poluslatki. Nije mnogo sladak i pitak je.

BUJE

Buje imaju jako dugaฤku istoriju. Joลก iz antiฤkog doba. Bogatu u toku i nakon srednjeg veka. Kad se pomene ovaj grad prva asocijacija mi je na firmu elektronske opreme Digitron. Specifiฤnost Buja je da je tu treฤ‡ina stanovnika poreklom iz Italije ลกto je najviลกe u celoj Istri. 

muลกkatle, brahiskoma i bidens crveni

Interesantan je istarski dijalekt. To je meลกavina hrvatskog i italijanskog. Ne razumeju ga ni Hrvati ni Italijani. Naravno ni svi ostali.

NOVIGRAD

Nakon joลก petnestak minuta voลพnje stiลพe se na obalu mora.

Novigrad preuzeto sa https://krevatin-tours.hr/

Novigrad ili Cittanova se nalazi na zapadnoj obali Istarskog poluostrva, izmeฤ‘u Umaga i Poreฤa. Udaljen je 25 kilometara od granice sa Slovenijom.

Galeb klaukavac
centar istarskog Novigrada

Novigrad je nekad bio poznat kao ribarsko mesto, ali je sve viลกe turistiฤki. Tome uveliko pridonosi prelepa marina koju koriste mnogi nautiฤari iz okolnih zemalja.

U marini se nalazi parking za vlasnike jahti i goste hotela
hotel Nautica****  se nalazi u samoj marini
slike su preuzete sa sajta hotela na Booking.com
Prelep butik hotel. U sobi sam se oseฤ‡ao kao na luksuznom brodu.
ล ampanjac za doruฤak se ne sluลพi ฤesto u hotelima. Hristos vaskrse u Istri.
Iza jedrilica su ukotvljene jahte

DAN DRUGI

Od Titovih Briona preko svetaca u Vodnjanu do gastronomskog uลพitka u Fjordu
 Faลพana

U maju veฤ‡ina turista u Faลพanu dolazi da nastave na brodove za Brione.

Ova veoma efektna reklama za istarska piฤ‡a i suvenire izaziva veliku paลพnju prolaznika.

 Spomenik najslavnijem sportaลกu bivลกe Jugoslavije. Rad akademskog skulptora Ante Jurkiฤ‡a postavljen je nedaleko od obiteljske kuฤ‡e Parlova u Faลพani gde je Mate ลพiveo od 1971. do smrti 2008. godine.

VELI BRION

Arhipelag Brioni se sastoji od 11 ostrva koji su eksteritorijalno podruฤje Istarske ลพupanije kojima direktno upravlja vlast iz Zagreba. 

  Veli Brion je najveฤ‡e ostrvo dugo 34,5 km ลกiroko 3 km sa 690 ha povrลกine

Nakon 15-tak minuta voลพnje prepunim brodom stiลพe se do Veli Briona. Tu se formira nekoliko  grupa sa vodiฤima za razgledanje ostrva prema jezicima koji gosti razumeju.

Jedna od dve grupe na hrvatskom jeziku. Vodiฤ je interesantno priฤao. Da ne bi bilo monotono povremeno je podizao glas da neko ne zaspe. Dobro nam je objasnio sve najznaฤajnije.
Hoteli Neptun i Istra nalaze se na ulazu u luku.

Izlet traje oko 4 sata, ali ako ลพelite moลพete se vratiti nekim kasnijim brodom. Poslednji brod ide oko 23 h.

Na ulazu sa luke posetioce doฤekuje bronฤana skulptura โ€žKupaฤicaโ€œ slovenskog umjetnika Borisa Kalina iz 1954.
Malo dalje je Golub mira Duลกana ฤamonje 1983.
ISTORIJA BRIONA

Brionska ostrva imaju zapanjujuฤ‡u istoriju. Od preko 200 saฤuvanih otisaka stopala dinorosaura od pre 125 do 100 milijuna godina preko kastruma iz razdoblja Rimske Republike i Rimskog Carstva, kasne antike, Istoฤnih Gota, Bizanta, karolinลกkog razdoblja i Venecije.

antiฤke iskopine
NOVIJA ISTORIJA

Brioni su puni kamena vapnenca u ploฤastim slojevima. Takve horizontalne formacije omoguฤ‡ile su u mletaฤko doba relativno lako vaฤ‘enje kamenja, pa se u kamenolomima nakon tog vremena stvorilo mnogo moฤvara u vapnenim rupama gde su se se rojili malariฤni komarci.             

U mletaฤko doba oko danaลกnje luke formiralo se naselje s kulom i kaลกtelom te crkvama sv. Germana, sv. Roka i sv. Antuna.

Crkva sv. Germana Izgraฤ‘ena je 1481. Stradala u poลพaru 1896. godine. Ponovno je obnovljena 1911. godine, a godinu dana kasnije dobila je i kapelicu izgraฤ‘enu u tipiฤnom istarskom stilu.
U crkvi se nalazi mozaik saฤuvan joลก iz rimskog perioda.
Kreฤnjaฤko kamenje na obali

Paul Kupelwieser austrijski inลพenjer metalurgije je 1893 godineย  kupio Brione. Uz mnogo rada izvrลกio je asanaciju ostrva i ostvario svoju viziju. Preobrazio ih je u mondeno letovaliลกte i mesto za leฤenje aristokratije.

U nekadaลกnjoj kuฤ‡i Pola Kupelvajzera danas se nalazi Titov muzej

Novi vlasnik se zarazio malarijom za vreme prvih poseta brionskim ostrvima. Pomoฤ‡ u reลกavanju problema malarije na ostrvima zatraลพio je od velikoga nemaฤkog znanstvenika Roberta Kocha koji ga je savetovao kako da reลกi taj problem.ย 

Spomen ploฤa profesoru Hajnrih Herman Robertu Kohu (1843.-1910.) lekaru mikrobiologu koji je otkrio bacil antraksa i tuberkuloze. Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju 1905.

Od 1947 godine kad se tu prvi put iskrcao Brioni postaju omiljeno mesto tadaลกnjeg predsednika Tita. Ovde je u proseku boravio 4 do 6 meseci godiลกnje.

Rezidencija mu je bila u Vili Jadranka i Beloj Vili koje danas koristi Hrvatska vlada.

 Ove vile nalaze se iza metalnih ograda i ฤuvane su.

Ima joลก nekoliko ekskluzivnih vila (Vila Primorka, Vila Lovorka, Vila Dubravka) koje se iznajmljuju po ceni od 1200 do 1800 Evra na dan.
Uz smeลกtaj korisnik ima pravo da koristi gliser za prevoz do/od Faลพane ili redovni brod, elektriฤni auto i jedan bicikl po osobi za vreme boravka u vili. Besplatno koriลกฤ‡enje svih sadrลพaja nacionalnog parka.

U jednoj od njih je pre nekoliko godina letovao naลก politiฤar blizak sadaลกnjem predsedniku โ€œu poseti prijateljuโ€ pa ga je predsednik ukorio kad se saznalo za to.

Drveฤ‡e, more i galeb

Na Brionima su se vrลกili vaลพni dogovori u okviru pokreta nesvrstanih (Tito-Naser-Nehru).

U turistiฤku ponudu Briona ulazi i voลพnja ovim Titovim Cadillac Eldoradom iz 1953. koji su mu tada poklonili jugoslavenski iseljenici iz Kanade. Pola sata sa vozaฤom koลกta 700 Evra.

Imao sam priliku sresti jednog od visokih posetilaca Briona. Marc Marengo ljubitelj prirode, vlasnik plantaลพe egzotiฤnog cveฤ‡a Kot Man-Ya na Sejลกelima bio je ambasador u UN za vreme prve vlade Sejลกela posle proglaลกenja nezavisnosti. Sa predsednikom Fransom Albertom Renoa bio je u gostima kod Tita u Brionima 1977. Sa velikim simpatijama mi je priฤao o toj poseti koju pamti nakon 45 godina. Koga interesuje moลพe proฤitati u putopisu o Sejลกelima:

Tamnoljubiฤastom bojom su oznaฤene nesvrstane zemlje 1979. godinu dana pre Titove smrti taฤno 44 godine pre moje posete Brionima.
Po ostrvu se moลพe ลกetati, voziti bicikl, motor ili voziti se u el. voziฤ‡u
PREDIVNA FLORA I FAUNA

Po obiฤaju nisam unapred niลกta oฤekivao od ovog izleta, ali ono ลกto sam doลพiveo oduลกevilo me. Stvarno je uลพitak provesti majski dan na ovom ostrvu. Da sam viลกe dana bio na putu verovatno bih produลพio u ovom raju.

robusno egzotiฤno drveฤ‡e
livade i ลกuma. Plavo more i nebo na obzorju.

Slike govore viลกe od reฤi.

Mediteranski vrt je ugodan kutak  za kratku ลกetnju             
safari park

Tito je od mnogih drลพavnika ลกirom sveta dobio na poklon interesantne ลพivotinje i biljke ฤime je oplemenjen ovaj prirodni rezervat.

Zebu ili sveto Indijsko govedo (Bos indicus) poklon su indijskog drลพavnika Nehrua 1959. godine. To malo sveto govedo u stvari je patuljasta vrsta svetih indijskih krava

Kaลพu da na ostrvu slobodno ลพive jeleni lopatari, jeleni aksis i mufloni,
pa da nije potrebno kositi travu, jer je oni redovno jedu. Ne bih rekao da je to taฤno jer sam video na jednoj livadi kako traktorskom kosilicom kose travu.

Ovaj deo golf terena mi ne deluje kao pokoลกen. Valjda se ฤekaju jeleni.

Naลพalost deo divljih ลพivotinja je preseljen, deo je uginuo, a preostali polako stare kao 54-godiลกnja slonica Lenka koja je poklon od Indire Gandi ili 67-godiลกnji Koki. Veliki ลพutokukmasti kakadu koji ฤesto sa posetiocima priฤa (obiฤno psuje) i ฤak se rukuje. Ovaj put nije bio raspoloลพen i nije izlazio iz kuฤ‡ice. Verovatno i on oseฤ‡a Juลพinu kod promene vremena.

Lenka izaziva veliku paลพnju.

Safari park je jedan od najpopularnijih delova Veli Briona. Deca ga oboลพavaju.

Noj

Kako se broj egzotiฤnih ลพivotinja smanjuje poveฤ‡ava se deo sa istarskim autohtonim magarcima, kozama, govedom (boลกkarin), i ovcama (istarska pramenka).

Ovaj galeb u prvom planu je ljubomoran na paลพnju koju dobijaju tamnoputi istarski magarci

ฤŒetri sata je brzo proลกlo…

VODNJAN
Komunalna palaฤa (levo) na Narodnom trgu i palaฤa Bradamante.    
Narodni trg je nastao ruลกenjem kaลกtela 1808. godine.
         

Mesto sa neลกto preko 6.000 stanovnika oko 7 km od Faลพane i 12 km kilometara sjeverno od Pule. Stanovnici su preteลพno Hrvati i oko 20 % Italijani.

ulica Castello

 Ovo mesto me zainteresovalo kad sam proฤitao da se tu nalazi 370 relikvija 250 razliฤitih svetaca. Njegov teoloลกki znaฤaj uveliko prevailazi onaj svetovni tako da privlaฤi znaฤajan broj stranih posetilaca.

Crkva sv. Blaลพa je izgraฤ‘ena 1800-te po uzoru na crkvu sv. Petra u Veneciji. Njena osnova iznosi 56,2×31,6 m, a kupola je visoka 25 metara, tako da je najveฤ‡a crkva u Istri sa najviลกim zvonikom od 62 m. Zvonik podseฤ‡a na onaj na trgu sv. Marka u Veneciji. Koga interesuje moลพe viลกe proฤitati o Veneciji u postu

unutraลกnjost crkve je joลก lepลกa nago spoljna arhitektura

Iznenadilo me da je u relativno malom mestu kao ลกto je Vodnjan izgraฤ‘ena tako znaฤajna crkva. To je bio rezultat straha Venecije od Francuza u XIX veku pa su veoma znaฤajne relikvije pohranjene upravo ovde.

Mumificirano telo svete Nicolosa Bursa (XV. vek) iz Kopra koja se zaredila u benediktinskom samostanu sveti Servolo u Veneciji.

Delovi i ฤitava tela svetaca u crkvi  leลพe vekovima, a nisu balzamovani niti hermetiฤki zatvoreni ลกto predstavlja pravu zagonetku za znanstvenike.

razne relikvije i ostaci svetaca
U Vodnjanu ima mnogo grafita i oslikanih fasada kao ลกto je ova u centru.

LIMSKI KANAL
Pogled na Limski kanal sa vidikovca iznad njega

Limski kanal je nekad bio granica izmeฤ‘u provincija Italije i Dalmacije. Tu se nekad reka Pazinฤica ulivala u more, a kasnije ga je popunilo more, pa ga neki pogreลกno zovu fjord iako nije nastao radom ledenjaka.

Danas je ovo predivno mesto raj za hedoniste koji vole sveลพe ลกkoljke i ribe.

Uลพivao sam u kamenicama i dagnjama, a posebno u brancinu peฤenom u soli.

Na putu za Novigrad je poฤeo sumrak.

Zalazak sunca u bajkovitoj Istri
Vijadukt iznad doline reke Mirne.  
  marina Novigrad

DAN TREฤ†I

 Od Novigrada preko Poreฤa i Rovinja do Opatije pa nazad u zagreb

Iza daleko najbrojnije Pule (>52.000) drugi grad po broju stanovnika u Istri je Poreฤ sa oko 16.600 stanovnika. Tek neลกto malo viลกe od Rovinja. Preko 10.000 stanovnika imaju joลก samo Umag i Labin. Ostalo su gradiฤ‡i sa 3-6.000 i naravno Hum sa dvadesetak.

POREฤŒ

Grad bogate istorije od pre viลกe od 2.000 godina. Danas je uz Rovinj najposeฤ‡enija turistiฤka destinacija. 29 hotela od kojih 5 luksuznih sa *****, te preko 2000 apartmana, vikendica i vila. Godiลกnje beleลพi preko 550.000 posetilaca i viลกe od 3 miliona noฤ‡enja. Njaฤeลกฤ‡i gosti su Nemci, Austrijanci, Slovenci i Italijani. Domaฤ‡i turisti su tek na petom mestu.

Crkve Gospe od Anฤ‘ela na Trgu slobode

Ovaj poznati turistiฤki grad nalazi se na maloj povrลกini. Jedino je prostran glavni trg. U njega ulaze i iz njega izlaze male uliฤice prepune kafiฤ‡a, restorana i prodavnica suvenira. Ovde u sezoni prolazi velik broj turista koji borave u brojnim hotelima severno i juลพno od grada.

Malo dalje na jug se nalaze mnogi kampovi uz predivne divlje plaลพe. Sve do Vrsara koji je udaljen oko 14 km. Moja najmlaฤ‘a sestra Vesna je zaljubljena u taj kraj koji ona zove raj. Kako joลก nije poฤela sezona kupanja a vreme je brzo prolazilo nisam obiลกao ta predivna mesta, ali valjda ฤ‡u se tu nekad zadesiti i u sezoni.

U takvom okruลพenju nalazi se i ulaz u Eufrazijevu baziliku iz VI veka.

prolaz u Eufrazijevu baziliku
EUFRAZIJEVA BAZILIKA
Unutraลกnjost katedrale Marijinog uznesenja

ROVINJ

Od Poreฤa do Rovinja se ne moลพe proฤ‡i pored obale zbog Limskog kanala na koji se nailazi nakon Vrsara. Obilaznicom to je tek neลกto manje od 40 km.

Pogled na Rovinj iz Rovinjskog sela
Rovinj je do 1763. bio ostrvo. Od tada je spojen sa kopnom.

Najnoviji arheoloลกki nalazi pokazuju da su tu ลพiveli ljudi joลก pre 3-4.000 godina. Grad se prvi put pominje pod nazivom Castrum Rubini u VII veku.

Odliฤan predlog domaฤ‡ina bio je da parkiramo pored koลกarkaลกkog igraliลกta, spustimo se kroz park izmeฤ‘u hotela Eden, hotela Lone i hotela Monte Mulini, proลกeฤ‡emo pored plaลพa i luke do starog grada, uzbrdo do katedrale i nazad.

Hotel Eden**** smeลกten je na rubu jedinstvenog i prekrasnog stogodiลกnjeg parka prirode u Rovinju. Ovaj hotel je izgraฤ‘en joลก 1973. ali je potpuno renoviran 2017-20.

Hotel Lone*****           https://www.maistra.com/properties/hotel-lone/#/

Lone je jedinstven dizajn hotel. Spoljna arhitektura podseฤ‡a na veliki kruzer. Gotovo svi elementi ureฤ‘enja interijera dizajnirani su posebno za Lone za ลกta je dobio brojne nagrade.

Nisu svi odoleli da bar umoฤe noge u joลก uvek hladno more.
Nisam ljubitelj poลกljunฤanih i betoniranih plaลพa i ovo je jedina fotografija koju sam napravio.

Preko svega na par minuta voลพnje barkom nalazi se ostrvo Sveta Katarina sa istoimenim hotelom koji se vidi na slici. Ovde ฤ‡ete naiฤ‡i na mirne, sakrivene uvale, borove ลกume i mediteransku makiju, …


Pogled na potpuno renoviran Grand Park hotel *****

Ovaj krasan hotel spuลกta se na 6 nivoa terasasto sa brda. Preko mora gleda na stari grad i ostrvo Sveta Katarina. Uz hotel je mnoลกtvo zelenila i nekoliko saฤuvanog starog drveฤ‡a. U lepim sobama moลพete boraviti 5 do 7 dana veฤ‡ za neลกto ispod 300 Evra dnevno. Ako Vam je to prejeftino moลพete iznajmiti luksuzni apartman od 175 m2

pogled od hotela Grand Park na katedralu
pogled na bivลกe ostrvo preko male putniฤke luke
Ima mnogo lepih mesta za slikanje
ล etnjom uz rivu se veoma brzo dolazi do starog grada.
Ovo je lepa reklama za restoran. Dan i noฤ‡ sa Afriฤkim margaritama
strmim stepenicama stiลพe se na vrh starog grada
Crkva sv. Eufemije
Nedeljom crkva je bila puna.
plavo-ลพuta kombinacija
U povratku ponovo pored bazena hotela Lone
OPATIJA (tal. Abbazรญa)
detalj iz amerฤkih vrtova u Opatiji
crlva i samostan sv. Jakova

Crkva sv. Jakova (XVI vek) nalazi se na mestu benediktinske opatije po kojoj je grad dobio ime. Podignuta je najvjerojatnije u XV veku iako ima nekih ostataka iz XII veka. Oko nje je bilo malo ribarsko mesto sa 35 kuฤ‡ica.

skulptura stari ribar

ลฝelezniฤka veza Beฤa sa Trstom (1857) i Rijekom (1873) omoguฤ‡ila je glavnom gradu Austrije da dobije primorsko zimovaliลกte.

na slici desno hotel Kvarner

Krajem XIX veka ovaj najstariji hrvatski hotel na Jadranu postao je mesto sastajanja evropskih kraljeva i careva Austro-Ugarske monarhije. Za vreme Jugoslavije bio je poznat po Opatijskom festivalu (1958-1986) gde se birao jugoslavenski predstavnik na Pesmi Evrovizije.

ล etaliลกte Franje Josipa I poznato pod imenom Lungomare, spaja pitoreskno mjestaลกce Volosko te Opatiju, Iฤiฤ‡e, Iku i Lovran.

vila Angiolina

U blizini ovog raskrลกฤ‡a se joลก uvek nalazi ruลกevni stari restoran Bevanda, a malo dalje i novi hotel i restoran Bevanda koji po niฤem ne podseฤ‡aju na ovaj nekad slavan restoran.

hotel restoran Bevanda

ล etaliลกte uz hotel i restoran veฤ‡ godinama nije ureฤ‘eno ni iskoriลกteno. Postoje samo sigurnosne ograde koje viลกe nemaju smisla. Niลกta se ne deลกava.

Ovo je bio skroman izbor sveลพih riba u ovom nekad slavnom restoranu.

Od nekadaลกnjeg slavnog restorana ostale su samo “slavne” cene koje su naravno preskupe za ono ลกto se nudi.

Umesto francuskih kamenica okrepili smo se sa sveลพim domaฤ‡im ลกkampima i osveลพili solidmom domaฤ‡om malvazijom.
kamelije su veฤ‡ malo precvale
ruลพe
palme
opatijska ulica slavnih

U povratku do automobila sreli smo sluลพbeni autobus fudbalera Dinama Zagreb koji je sa Rijekom igrao odluฤujuฤ‡u utakmicu za novu titulu. Pred meฤ su bili u nekom restoranu u Opatiji.

Krenuli smo i pre njih stigli do Zagreba. Na autoputu je bilo malo guลพve. Viลกe zbog radova nego saobraฤ‡aja.